Na neki način prirodnu metodu učenja ilustrira slika Atenska škola Rafaela Santija u kojoj poznate osobe iz antike raspravljaju u pokretu i opuštenoj atmosferi.
Učenje mora biti tako postavljeno da to što se učeniku nudi on prima kao vrijedan dar, a ne kao mučnu dužnost.
Albert Einstein
Za podučavanje osoba sa intelektualnim oštećenjem predlažu se slijedeće strategije podučavanja:
1. Gradivo podijelimo u manje dijelove koje poučavamo u koracima. Gradivo realiziramo korak po korak. Kad je učenik savladao dio gradiva prelazimo na slijedeći dio učenja. Time se izbjegava preopterećenje učenika. Ovo je progresivan i postupan pristup učenju, te je karakterističan za mnoge modele učenja. Jedina razlika je broj i veličina uzastopnih koraka. Podučavanje digitalnih vještina je lako organizirati i izvesti u malim dijelovima. Primjerice, pregled i slanje poruka je jedan dio, koju ponavljamo dok učenik to ne savlada, a zatim prelazimo na sljedeći dio koju smo planirali.
2. Modificiranje pristupa podučavanju. Dugačka verbalna uputstva i apstraktna predavanja su za većinu ljudi neučinkovite metode podučavanja. Većina osoba uči kinestetički. To znači da najbolje uče praktično obavljajući zadatak. To je u suprotnosti s razmišljanjem da se to izvodi apstraktno. Praktičan pristup posebno je koristan za osobe s intelektualnim oštećenjem. Ovu strategiju je također lako realizirati pri učenju digitalnih vještina, jer one se mogu savladati samo s praktičnom upotrebom digitalnih naprava. Pri tome moramo voditi računa da je redosljed učenja pojedinih tema takav da pri realizaciji sljedećeg dijela učenici prvo moraju savladati prethodni. Ne možete, na primjer, slati poruke ako ne znate pokrenuti pametni telefon. Znači, potrebno je posvetiti odgovarajuću pozornost planiranju poretka podučavanja dijelova gradiva i strpljivo raditi sa učenicima dok u potpunosti ne savladaju planirano poglavlje.
3. Osobe s intelektualnim oštećenjem najbolje se snalaze u okruženjima za učenje u kojima se koriste vizualna pomagala. To može uključivati video, slike i grafikone. Ovi vizualni alati također su korisni za pomoć učenicima da razumiju kakva se ponašanja od njih očekuju. Na primjer, vrlo je učinkovito korištenje grafikona za prikaz napretka učenika. Grafikoni se također mogu koristiti kao sredstvo za pružanje pozitivnog potkrepljenja za odgovarajuće ponašanje na zadatku.
4. Pružanje izravne i trenutne povratne informacije. Osobe s intelektualnim oštećenjem zahtijevaju trenutnu povratnu informaciju. To im omogućuje uspostavljanje veze između svog ponašanja i odgovora učitelja. Kašnjenje u pružanju povratne informacije otežava uspostavljanje veze između uzroka i posljedice tako da je učenje neučinkovito.
Više stručnih radova o dostupnosti do interneta i digitalnim vještinama, ulozi roditelja u razvoju digitalnih vještina, analizi upotrebljivosti hardvera i softvera, ulozi osoba koje podržavaju osobe sa intelektualnim oštećenjima u procesu stjecanja digitalnih vještine… Pregledaj →
IDEAL
Improvement of Digital Skills of People with Intellectual Disabilities
Više o projektu IDEAL – www.ideal-projekt.eu