Mind map je tehnika koju je razvio Tony Buzan sedamdesetih godina 20. stoljeća.
Pokazalo se je da ova tehnika pomaže osobama sa intelektualnim oštećenjem u procesu učenja. Tijekom stoljeća razvilo se mišljenje da se treba lijepo izražavati. To nekim osobama predstavlja teškoću. Naše rečenice često imaju puno elemenata koje doprinose ljepoti izražavanja, ali ne obogaćuju činjenice koje smo željeli reći. Neki ljudi imaju dar za lijepo izražavanje, ali većina nisu rođeni pjesnici, pisci, filozofi već želimo razumljivo i jasno izraziti svoje misli. To je uočio Tony Buzan koji je polazeći od konteksta dijagrama razvio tehniku koju je nazvao mind map i koja pomaže kod učenja, pripreme prezentacije, traženju rješenja, pri pisanju zabilježaka…
Tehnika je jednostavna. Odaberemo temu o kojoj želimo pisati, pričati ili učiti. Naziv teme stavimo u sredinu i okružimo je (sl.)
Zatim velikim slovima pišemo ključne riječi povezane s odabranom temom. Ključne riječi su obično imenice i pridjevi, a ne glagoli. Mala djeca se izražavaju ključnim riječima jer imaju siromašan rječnik. Tipičan primjer tog izražavanja je izjava poput: „Stanko gladan.“ Dijete ne kaže: „Gladan sam kao vuk” ili „Kod mene su se pojavili hormoni gladi”, već „Stanko“ da znamo tko je gladan i što želi.
Ključne riječi pišemo velikim slovima da se lakše čitaju. Obojimo ih da dobijemo i vizualne efekte.
Te ključne riječi povezujemo sa osnovnom temom. Možemo dodati i slike koje su povezane sa određenim ključnim riječima.
Obično ne pretjerujemo u mind map s ključnim riječima – najbolje je ne više od sedam (to pamti naša trenutna memorija).
Prednost mind map je što dobivamo cjelovitu sliku teme, otvoren je te možemo dodavati ključne riječi.
Koristeći ovu tehniku, učimo brže, efikasnije pišemo zabilješke i pripremamo se za nastup ili prezentaciju.
Istraživanja su pokazala da mind map tehnika pomaže osobama s teškoćama pri učenju (intelektualnim oštećenjem) jer lakše i učinkovitije uče. Koncentriraju se na ključne riječi, te ne razmišljaju o ljepoti izražavanja i s time postižu bolje rezultate.
Više stručnih radova o dostupnosti do interneta i digitalnim vještinama, ulozi roditelja u razvoju digitalnih vještina, analizi upotrebljivosti hardvera i softvera, ulozi osoba koje podržavaju osobe sa intelektualnim oštećenjima u procesu stjecanja digitalnih vještine… Pregledaj →
IDEAL
Improvement of Digital Skills of People with Intellectual Disabilities
Više o projektu IDEAL – www.ideal-projekt.eu